Címerhatározó/Scherffenberg címer
|
|
|
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ez az oldal a címerhatározó kulcsának részeként a Scherffenberg család címerével foglalkozik.
Scherffenberg de Töckheim
[szerkesztés]_p%C3%BCsp%C3%B6k_c%C3%ADmere,_Richental_1483.png)
Kat Lex.:
Scherffenberg János, de Töckheim (†1376. febr. 29.): megyéspüspök. - Henrik fia, kir. kp., csázmai és zágrábi knk., amikor 1352: aradi prép. és csanádi knk., majd még ez évben esztergomi knk. is. 1353. IV-1357: szentadalberti prép. 1357. IV. 28: nevezte ki VI. Ince pp-ké. 1358. IV. 30-1364. III. 6: tényl. tinnini pp., ekkor a p. áthelyezte a gurki (Karintia) ppi székébe. A MA-ban de Töckheim János a neve és széke 1364. V. 30-1365. XII. 11: üres; utóda 1365. IX. 5: Miklós. T.E.
Gams 1873:423. (24.), 278. (25.) (s.v. Toeckheim; 1363-76: gurki pp.) - Eubel I:486, 270. (†1376. II. 29.) - Kollányi 1900:57. - Schem. S-K-S. 1902:9. (24.) (1358-65: tinnini pp.) - Bedy 1938:312. (s.v. Scherfemberg J.)
Peran:
Ivan II 1357.- 1[3]64.
Podrijetlo Ivana II (Johannesa von Töckheima)34 i dalje je nejasno, on je možda bio mađarski ili njemački plemić.35 Bio je dvorski kapelan mađarskog kralja Ludovika Velikog,36 i zagrebački kanonik. Godine 1358. imenovan je kninskim biskupom, a 1364. godine imenovan je biskupom Gurka (Austria) (06.03.1364.–29.02.1376.).37 Posljednjih godina svog života Johannes je vjerojatno bolovao od bolesti, jer je stalno boravio u Beĉu s liječnicima, 1376. godine umro je u svojoj rezidenciji u Strasbourgu i pokopan je u kolegijalnoj crkvi. Njegov grob nije sačuvan kao ni njegov grb. Mađarski katolički leksikon navodi da je biskup bio roda Scherffenberg.38 Obitelj Schärffenberg je jedana od austrijskih apostolskih obitelji, „Apostelgeschlechter".39 Smatra se da su podrijetlom iz Vojvodstva Frankonije,40 ili da su pripadali kraljevskoj obitelji Agilofingera iz Bavarske i Štajerske. Ime su dobili po utvrdi Sviben grad,41 koju su izgradili markgrofovi Sponheim.42 Blazon grba obitelji Scherffenberg: Na plavom polju zlatna kruna. Iznad štita plemićka kaciga s paunovim perjem u nakitu. Plašt: plavo- zlatni (Sl. 1.).43
34 Johannesa von Töckheima - podatak iz EUBEL-a, Schärffenberg – podatak iz MKL-a
35 GATZ Erwin, Die Bischöfe des Heiligen Römischen Reiches. 1198 bis 1448. Ein biographisches Lexikon. Duncker & Humblot, Berlin 2001, ISBN 3-428-10303-3.
36 Ludovik I. Veliki (mađ. I. (Nagy) Lajos, polj. Ludwik Węgierski, hrv. Ludovik I., slovaĉki Ľudovít I Veľký) (Višegrad (mađarski: Visegrád), 5. oţujka 1326. - Nagyszombat, 10. rujna 1382.), hrvatsko-ugarski (1342. do 1382.) i poljski kralj (1370. - 1382.) iz dinastije Anžuvinaca.
37 Biskupija Gurk (latinski Dioecesis Gurcensis) je rimokatoliĉka biskupija u crkvenoj pokrajini Salzburg (Austrija). Obuhvaćala je podruĉje Koruške.
38 Scherffenberg János, de Töckheim.
39 Apostelgeschlechter , apostolske obitelji, dvanaest plemićkih obitelji iz Austrije (u poreĉju Enns-a), koji se javljaju za vrijeme Babenbergera (976-1246)
40 Vojvodstvo Frankonija, povijesna pokrajina. Njezin teritorij obuhvaća današnji Hessen , sjeverni Baden-Württemberg , juţni Turingiju , velike dijelove Rheinland-Pfalz i dijelove današnjih frankovskih područja u Bavarskoj .
41 Scherffenberg, danas ruševine u blizini mjesta Svibno. Svibno je naselje u slovenskoj Općini Radeĉu, u pokrajini Štajerskoj, u regiji Savinjskoj.
42 Sponheim (iz Kreuznach/ Koblenz Njemaĉka) Istarski markgrofovi 1112.-1173. Loza Sponheim se gasi s Engelbert-om III, on umire 1173. bez muških potomaka.
43 Landschloss Ort - Unutarnje dvorište: Grbovi bivših vlasnika dvorca, Gmunden (Gornja Austrija)
- Irodalom:
Magyar katolikus lexikon[1]
Ulrich Richental krónikájának 1483-as augsburgi kiadása[2]
Zoran Peran: Grbovi kninskih biskupa. Kninski biskupi. Kninski ugarski naslovni biskupi. Kninski naslovni biskupi. I dio [1196-1593] é. h. n. 7-8.[3]
- Külső hivatkozások:
Lásd még: